---

UMITNOST OD SLAME BAČKI BUNJEVACA

 

Slama je nosilac opstanka, stub najznačajnijeg simbola vičitog obnavljanja, bresmrtnosti i blagostanja, života na zemlji – žita. U davna prastara vrimena i stari Grci klanjali su se Demetri – boginji žita, plodnosti i ratarstva... U staro rimskom božanstvu, boginja Cerera bila je isto zaštitnica žita.

Međutim i „Slama“, svojim zlatastim isijanjem nadrasla je sudbinu ništavila. I ako je skrajnuta u najobičniju prostirku, obasjavana je svitlima posebne pažnje čak od davnina.

Po starom indoevropskom virovanju, sazvežđe na nebu nazvano „Kumovska slama“, simboliše „put kojim duše iđu na nebo“.

Po hrišćanskom virovanju, unošenje slame u kuću na Badnje veče, označava početak praznovanja. Značaj unošenja slame, odnosno ovog običaja, pronalazi se u domaćinovom odgovoru (na pitanje: šta nosi, on odgovara: zdravlje, veselje i sriću u kuću.

Na Božić u svakom domu, „slama“ je simbol topline, sriće, zajedništva i ono što je najvažnije, nosi simboliku jaslica, betlehema odnosno rođenje Isusa Krista.

Kod Bunjevaca, kroz istoriji, slama se koristila ko prostirka za spavanje, tkz. slamarica i prostirka za životinje. Od slame plele su se kotarice, šeširi, asure.

 

 

ISTORIJA SLAMARSTVA BAČKI BUNJEVACA

 

Oma na početku triba spomenit da je istorija slamarstva započeta još zdravo davno kad i naš drevni narodni običaj „Dužijanca“.

To potvrđivaje i podaci sa prve „Dužijance“ iz 1911. godine[1], kad je vlč. Blaško Rajić ovaj prastari narodni bunjevački običaj prino i u crkvu i dao mu virski karakter. Nuz veliku podršku subatičkog većinskog bunjevačkog veleposlanstva, plemstva i bunjevačkog naroda, Dužijanca je postala najveći, crkveno liturgijski i svečani narodni običaj.

 

Foto: sa Varoške Dužijance 1968. god. Simboli Dužijance: ispleteni vinci od žita sa klasjom za kićenje fijakera, velike krune i kruna od pletene slame, ko poklon, pridaje se gradonačelniku Subatice“

 

Značajno misto u organizaciji Dužijance dobile su i žene „samouke slamarke“, koje su svoje izvanredno umiće, pokazale u pletenju perlica, kruna, vinaca za kićenje risara, kočija, oltara i crkve. Nuz veliku podršku Blaška Rajića i ondašnjeg plemstva, koji su jedini imali dovoljno sluha za ovaku vrstu narodne umitnosti, ova drevna tehnika sačuvana je i izdignuta na nivo posebne grane likovnog stvaralaštva u tehniki slame.

 

Prve slamarke koje su stvarale temelje izvorne likovne narodne umitnosti, a koja se isključivo temelji na bunjevačkoj narodnoj tradiciji su:

- sestre Ana 1926; Đula 1938 i Teza 1936. Milodanović iz Žednika,

- Kata Rogić 1919; Mara Ivković Ivandekić 1919; Matija Dulić 1912. iz Đurđina,

- Marga Stipić 1913. iz Tavankuta,

- Cilika Dulić 1932. iz Subatice.

Ana Milodanović, Stari Žednik, 1999. g. (YU) O. Leopold Ivanković, franjevac Subatica, Stoga mu čestita T.R. Žetva je velika 50. g. Žeteoci 1949-1999. Muzejska postavka „Etno kuća Kuntić“ Subatica, 2025.	Terezija Milodanović; Stari Žednik, 1999. (YU) „Svjeta Terezijo od djeteta Isusa moli za nas“. „Etno kuća Kuntić“ Muzejska postavka „Etno kuća Kuntić“ Subatica, 2025

 

Činjenica je da je rukovodstvo KUD „Matija Gubec“ iz Tavankuta, dalo najveći doprinos na okupljanju naivni umitnika u slami širom Subatice. Prvo javno pridstavljanje slamarske umitnosti dvodimenzionalne slike od slame izložene su:

• 1962. godine, prva slika od slame pod nazivom „Rit“ (močvara), dilo „Ane Milodanović“ iz Žednika izložena je na prvoj „Izložbi slikara amatera u Tavankutu“ u organizaciji KUD „Matije Gubec“ iz Tavankuta.
• od 1977. god. nastavnica Ana Crnković iz Subatice, pokreće „Slamarsku sekciju“ u OŠ „Matije Gubec“ u Tavankutu,.
• 1986. god. zalaganjom Ane Crnković, osniva se „Likovna kolonija umitnika u tehniki slame“ u Tavankutu,
• iste godine održava se „1. Jugoslovenska kolonija slamarki“ u Tavankutu.[2]

Međutim demokratske promine u našoj zemlji 1990. godine, doprinele su da KUD „Matije Gubec“ (1946) minja pridznak KUD-a u HKPD (Hrvatsko kulturno prosvjetno društvo).

Nacionalno isticanje pridznaka nisu privatili mnogi članovi udruženja, ko i mnoge slamarke koje napuštaje udruženje. Vrlo brzo osnivaju se nova udruženja slamara u Subatici i okolini:

- 1990. „LUSA“ (likovno udruženje slamara amatera) u Subatici,

- 1995. „Odbor za likovnu umitnost“ pri Obnoviteljskoj Bunjevačkoj matici u Subatici,

- 1995. „KLAS“ slamarska sekcija pri BKC u Subatici,

- 1996. „Slamarska radionica“ Otvorenog univerziteta u Subatici,

- 1996. „SRP“ (Slamarska radionica penzionera) u Subatici,

- 2000. „Sekcija narodni rukotvorina“ sekcija pri KUD „Bunjevka“ – ANUBuSu,

- 2000. „Slamarska sekcija“ KUD „Bartok Bela“ u Čantaviru,

- 2007. „RIS“ pri „Art etnos-u“ u Subatici,

- 2011. HLU KroArt Subatica,

- 2011. Galerija prve kolonije naivne slame u Tavankutu i mnoga manja udruženja i sekcije.

Istoričar umitnosti Bela Duranci u katalogu „Naivna umetnost“, 1970, o ovim slamarkama napiso je: „Samouke, izgubljene u samoćama, izmed beskrajnog horizonta panonskog neba i zemlje, koristeći predahe svakodnevnog i monotonog rada, ove žene su ko njihovi sudruzi po talentu, anonimni narodni pripovedači, pesnici i svirači, osetili potrebu da umetnički izraze svoj doživljaj velikog sveta oko sebe, da ulepšaju svoj teški život njiva, sunca, prašine, večito savijanje leđa i znoja, taj život crne zemlje koja život znači.“

Kad je rič o doprinosu na očuvanju bunjevačkog nematerijalnog kulturnog nasliđa - slamarske umitnosti, moramo se zafalit našim – sveštenicima, koji su poreklom Bunjevci, vlč. Blašku Rajiću (1878-1951) i vlč. Lazaru Ivanu Krmpotiću (1938-2006), ko i književniku/pisniku, Ivanu Prćiću – Gospodaru, (1901-1988). Oni su dali velik doprinos na očuvanju i promovisanju slamarske umitnosti, koja je priskočila državne granice i postala poznata u cilom svitu. Godine 2004. u Subatici, izdata je prva monografija „Umjetnost u tehnici slame“ autora Lazara Ivana Krmpotića.

Od gori spomenuti 10 udruženja u 2025. god, slamarstvom se aktivno bave još 6 udruženja:

- „LUSA“ (likovno udruženje slamara amatera) u Subatica,

- „Sekcija narodni rukotvorina“ KUD „Bunjevka“,

- HKPD“ „Matije Gubec“ Tavankut,

- HLU KroArt Subatica,

- Galerija prve kolonije naive slame u Tavankutu,

- HKPD „Matije Gubec“ Tavankut.

Udruženja se bave održavanjem radionica, kolonija, izložbi, učešćom na raznim takmičenjima, smotrama u zemlji i inostranstvu, ko i gosti u raznim medijskim programima i humanitarnim manifestacijama.

KUD Bunjevka se prva počela bavit Zaštitom kulturnog nasliđa i Nematerijalnog kulturnog nasliđa bački Bunjevaca, pa i slamarstva, kroz Panel konferenciju još 2013. god. Do 2003. god. nuz podršku Nacionalnog savita bunjevačke nacionalne manjine.

Dok Hrvatska nacionalna zajednica ozbiljno radi na zaštiti elemenata NKNBB, al pod nacionalnim pridznakom ko: Slamarstvo bunjevački Hrvata.

 

 

SLAMARSTVO KO NACIONALNO OBILUŽJE BAČKI BUNJEVACA

Kad je rič o narodnim umitnostima, prioritet ima naivna umitnost u tehniki slame, koja pridstavlja vitalni izvor identiteta, duboko ukorenjen kroz istoriju bunjevačkog naroda, ko i posebno definisana kulturna dobra, koja imaje jasne karakteristike i veliku nacionalnu, istorijsku i umitničku vridnost. Ova skladna i vikovima održavana nacionalna baština Bunjevaca, sistematski se održala i uklapala u savrimen način življenja, društveni razvoj i moderna stremljenja čovika i savrimeno naivno slikarstvo.

Danas u Subatici i okolini postoji nikoliko stotina stvaraoca, koji žele da se bave slamarskom naivnom umitnošću, međutim kroz godine nemara vrimena u kom živimo, izdvojilo se samo nikoliko desetina kvalitetni, pripoznatljivi i talentovani stvaralaca, s ostvarenim visokim priznanjima i stručnim mišljenjima, na značajnim žiriranim izložbama u zemlji i inostranstvu. Nesvesno su pojedinci, postali lideri jedinstvenog svidočanstva tradicije, ovi ravničarski prostora i kulturnog nasliđa bački Bunjevaca.

Slamarska umitnost početkom devedeseti godina prošlog vika, sporadično se mogla vidit na radionicama, kolonijama, izložbama i u okviru najvećeg bunjevačkog narodnog običaja Dužijanca, koji se neprekidno održava od 1911. god.

 

DOPRINOS KUD „BUNJEVKA“ NA OČUVANJU, RAZVOJU I PREZENTACIJI SLAMARSKE UMITNOSTI BAČKI BUNJEVACA

KUD „Bunjevka“ osnovana je u Tavankutu 1996. god. Sekcije su bile tek u osnivanju. Vrlo brzo su se postavili temelji rada na očuvanju kulturne baštine bački Bunjevaca. Većina članova slidilo je iskustva pridsidnice Kate Kuntić, koja se unazad desetak godina, bavila istraživanjom, evidentiranjom, očuvanjom i prezentacijom kulturne baštine bački Bunjevaca i imala je veliku podršku bunjevačkog stanovništva. Vrlo brzo postizali su se zapaženi rezultati.

KUD „Bunjevka“ je za početak, svoje ciljove ostvarivala kroz rad folklorni, dramski i etno sekcija, dok je slamarsku umitnost promovisala putom kulturni programa – manifestacija.

 

Folklorci KUD „Bunjevka“ Tavankut 1998. g.

 

PRVE VEĆE MANIFESTACIJE

Na prvom Festivalu bunjevačkog narodnog stvaralaštva (FBNS) u Tavankutu 1998. god, na temu „Slamarstvo bački Bunjevaca“, pridstavljeno je kroz poseban segment održane etno izložbe, pod nazivom „Kako je to kadgod bilo”. Na posebnoj postavci u okviru izložbe, prezentovani su prilipi slamarski radovi (slike od slame, skulpture od slame i ukrasni predmeta za kićenje) Likovnog udruženje slamara Subatica - LUSA. Pridsidnik LUSA-e, g-din. Tomo Kopunović, obratio se prisutnoj publiki i svečano proglasio izložbu „Kako je to kadgod bilo” otvorenom.

Muzejska etno postavka „Bunjevačka čista soba“

 

„Malo bunjevačko prelo“ Zvonka Bogdana 1999. god.

Drugog februara na Marin 1999. god, KUD „Bunjevka“ učestvovala je sa muzejskom postavkom (muzejska postavka sa prvog FBNS održanog u Tavankutu, „Bunjevačka soba“ i “Slamarstvo bački Bunjevaca”) na manifestaciji „Malo bunjevačko prelo“ Zvonka Bogdana, u okviru višegodišnjeg projekta „Dani bunjevačke kulture“ u novorenoviranom restoranu „Mala gostiona“ na Paliću. Autori izložbe su bili Kata i Ivan Kuntić i Kata i Stevan Mačković.

Logo FBNS na prvom FBNS, Tavankut 1998. g.	Drugi „Festival bunjevačkog narodnog stvaralaštva“ KUD „Bunjevka“, Subotica 2000. g.

 

Godine 1999. god. društvo prvi put ostaje brez prostora za rad.

 

KUD „BUNJEVKA” MZ Mali Bajmok (2000-2003)

Novo sidište KUD „Bunjevka” od 2000. god. nalazilo se u „Domu kulture” Misne zajednice Mali Bajmak. Ne zadugo, ustrojavaje se već postojeće sekcije: folklorna, dramska, etnološka i likovna. Dilatnost udruženja, proširiva se i sa „Slamarskom sekcijom”. Pridsidnica slamarske sekcije bila je Ivana Dulić - Seka, (1944-2023), ko dotadašnji samostalni umitnik. Svojim savršenim znanjom i veštinom u izradi predmeta od slame, izazvala je veliko interesovanje i divljenje, kako med samim subatičkim slamarima, a posebno kod posmatrača, tj. publike. Vrimenom, postala je jedna od lidera u kvalitetu rada sa slamom.

Kako Ivana Dulić nije bila zainteresovana da rukovodi slamarskom sekcijom KUD Bunjevka, ona pridaje pridsidničko misto svojoj sestri Ani Petrov – Bebi, koja dilatnost „Slamarske sekcije“ proširiva i na druge narodne rukotvorine i vištine: slamarstvo, slikarstvo, bili šling, predmeti od ljuskure (šuške), dekupaž… tako da i sama sekcija minja ime u „Sekcija narodni rukotvorina“. Velik broj zainteresovani članova zahtivale su održavanje radionica jednom nediljno. Ova promina zahtivala je promine u Godišnjem planu rada KUD „Bunjevke“, pa se uspostavljaje tri nove izložbe vezane za tradicionalne običaja bački Bunjevaca, Božića, Uskrsa i Dužijance.

U novopridloženoj dopuni Plana rada, veliku podršku dali su članovi etnološke i dramske sekcije, koje su pridložile zajedničku organizaciju programa za održavanje izložbi. Članovi sekcije narodni rukotvorina, po temama izložbi, promovisali su svoje radove. Etnološka sekcija pripremala je etno postavke, dok je dramska sekcija pripremala skečove na temu običaja. Ove izložbe narodni rukotvorina, u to vrime, bile su najmasovnije izložbe u Subatici i Bačkoj.

Po tradicionalno organizovanim projektima – programima, KUD “Bunjevka” postala je jedinstvena i pripoznatljiva, kako u okviru bunjevačke zajednice, tako i na prostorima Bačke, Pokrajine Vojvodine i južne Mađarske.

 

Ivana Dulić - Seka (1944-2023) rođena je u Đurđinu (Subatica). Sa slamom se bavila od ditinjstva, nuz svoju mamu, koja je bila jedna od prvi bunjevački slamarki, Matija Dulić (1912-2002). Aktivno se počinje bavit slamarstvom u KUD „Bunjevka”(2000. g.) ko rukovodilac slamarske sekcije. U isto vrime, aktivira se u Udruženje penzionera Subatica i tu je jedna, od osnivača “Slamarskog udruženja penzionera” SRP. U KUD „Bunjevka”, ostaje ko član i aktivno učestvuje do 2013. god. Bila je član više udruženja. Najduže se zadržala u udruženju „Art Etnos” Subatica.

Imala je više samostalni izložbi: 2005. god. u Varoškom muzeju u Subatici, 2007. god. u Gerantološkom klubu „Centar II” Subatica i u Novom Sadu u Kulturnom centru Novi Sad, ko i samostalna izložba „Od njive do umitnosti”, održana 2010. god. kad je izdala svoj katalog pod istim nazivom, u kom je opisala svoje viđenje o slamarskoj umitnosti, slami ko biljki, dala kratak osvrt na istoriju slamarstva do danas i na kraju sve o slami, uslovi za čuvanje, do tehnike rada sa slamom, opisala je u detalje. Učesnik je mnogi izložbi i kolonija u zemlji i inostranstvu (Rumunija, Mađarska, Bugarska, Moldavija, Belorusija, Hrvatska). Savršenstvo radova Ivane Dulić potvrdili su mnogi likovni kritičari i stručnjaci u Subatici, a i šire (prof. Bela Duranci, istoričar umitnosti, istoričar umitnosti, Mile Tasić, likovni kritičar i Tatjana Mandić, novinar...).

Ivana Dulić autor: cipele od slame, Slika „Dužijanca”, skulpture od slame na temu „Porodice”

 

 

NAJZNAČAJNIJI I NAJVEĆI GODIŠNJI PROJEKTI KUD „BUNJEVKA”:

1. FESTIVAL BUNJEVAČKOG NARODNOG STVARALAŠTVA (FBNS), osnovan 1998. god. / Promovisano NKNBB u domenu: znanja i viština, usmene tradicije, izvođačke umitnosti i prakse, ko i narodni običaja, naravno i kulturna dobra BB.
2. USKRŠNJE I BOŽIĆNE IZLOŽBE narodni rukotvorina, osnovane 2000. god. / Promovisano NKNBB u domenu: znanja i viština, usmene tradicije, izvođačke umitnosti i prakse i narodni običaja.
3. ETNO IZLOŽBE na temu bunjevačke kulture i tradicije, osnovane 1996. god. / Promovisano NKNBB u domenu: znanja i viština, usmene tradicije, izvođačke umitnosti i prakse, ko i narodni običaja, naravno i kulturna dobra BB.
4. POZORIŠNE PRIDSTAVE na temu bunjevački običaja. Prva dičija pridstava izvedena je 1999. god. / Promovisano NKNBB u domenu: znanja i viština, usmene tradicije, izvođačke umitnosti i prakse i narodni običaja, naravno i kulturna dobra BB.
5. Prva PANEL KONFERENCIJA 2013. „Usmino narodno blago i tradicija bački Bunjevaca”, održana je 2013. god. Promovisano je NKNBB u domenu: znanja i viština, usmene tradicije, izvođačke umitnosti i prakse i narodni običaja, naravno i kulturna dobra BB.

Članice „Sekcije narodni rukotvorina” KUD „Bunjevka”, učestvuje na takmičarskim izložbama tipa, Međunarodnoj izložbi rukotvorina i kolekcionara – MIRKu, di se osvajaje brojna priznanja, kako za udruženje, tako i za pojedinačne rukotvorine od slame i drugi tehnika i materijala i kolekcija. Osvojena su mnoga prva mista i zvanje velemajstora, koje dodiljuje eminentni žiri MIRKa.

U isto vrime, učestvuju na „Smotrama slikara amatera” (opštinskoj, zonskoj i pokrajinskoj) i ostvarivaje zapažene rezultate. (Nema se podatak od kad su slike od slame izlagane na smotri slikara amatera. Bilo je to devedeseti godina. Prvi godina bilo je otpora, međutim, danas na smotrama imaje posebnu kategoriju, ko jedinstvenu tehniku slikarstva).

 

Jedno od značajniji dešavanja u KUD „Bunjevka“ je: 
Terensko istraživanje „Poštovanje različitosti”u organizaciji 
„Centra za istraživanje muzike Balkana“ Beograd

Jedno od najznačajniji projekata KUD „Bunjevka“ od osnivanja, je bilo terensko istraživanje „Poštovanje različitosti“.

Od marta do decembra 2002. god, radilo se na projektu „Poštovanje različitosti”, čiji je fokus bilo tradicionalno nasliđe Bunjevaca i Šokaca iz zapadne Bačke i Mađarske. U okviru ovog projekta sprovedena su tri terenska istraživanja, u kojima su učestvovali studenti etnomuzikologije sa Katedre za etnomuzikologiju, Fakulteta muzičke umitnosti Beograd i studenti etnologije sa Katedre za etnologiju Sveučilista u Zagrebu.

Na prostorima Subatice, KUD „Bunjevka“ priuzela je ulogu domaćina, kontakt sa kazivačima i vodičima. Kako ne bi morali koristit javni privoz, porodica Kuntić bila je donator privoza kombijom na terenu, nuz mogućnost, da Kata Kuntić učestvuje u terenskom istraživanju, što je s oduševljenjem prihvaćeno.

Okvirno, radilo se oko 30 dana terenskog rada na prostoru Subatice, Bajmaka, Tavankuta, Đurđina, Starog i Novog Žednika, Male Bosne, Mirgeša... s pauzama i desetak dana u samoj Subatici po udruženjima, ustanovama, privatnim kućama, kazivačima el u samim prostorijama udruženja.

U KUD „Bunjevka“, svakodnevno se završava radni dan nuz kafu, sumiranje i evidentiranje podataka.

Ovo terensko istraživanje, značajno je pomoglo i omogućilo prija svega KUD „Bunjevki“, da u svojim Planovima rada postavi ozbiljnije temelje po više osnova za očuvanje kulturne baštine Bunjevaca, posebno kad je upitanja Nematerijalno kulturno nasliđe bački Bunjevaca.

Završni dio sa istraživanja, bile su prezentacije terenskog istraživanja kroz više tribina, izložbi i koncerta, održanim u Etnografskom muzeju u Beogradu od 21-24. novembra 2022. god, di se KUD „Bunjevka“ pridstavila 21.11.2022. god. i sa Etno izložbom „Kako je to kadgod bilo“, izmed ostali i postavkom „Slamarstvo ko nacionalno obilužje bački Bunjevaca“ koja je izazvala veliko interesovanje u Etnografskom muzeju, kom je poklonjena slika od slame, dilo Ivane Dulić.

 

Članovi Folklorne sekcije KUD „Bunjevka“ s gostima – studentima etnomuzikologije sa Katedre za etnomuzikologiju,
Fakulteta muzičke umitnosti Beograd i studenti etnologije sa Katedre za etnologiju Sveučilista u Zagrebu.

 

Godine 2003. god. društvo drugi put ostaje brez prostora za rad.

 

KUD „Bunjevka” Subatica, Radijalac (2003-2016)

U 2003. god. KUD „Bunjevka“ konačno od Varoši Subatice, odnosno, zalaganjom ondašnjeg načelnika Siverno bačkog okruga, Dragana Rokvića (1961-2025), dobija na korišćenje prostorije za rad u ulici Miloša Obilića 6. u Subatici – poznatiji ko Radijalac.

Posli jednogodišnje pauze, nastavlja se sa radom u postojećim sekcijama:

• folklorna sekcija,
• dramska sekcija,
• sekcija Narodni rukotvorina (Slamarstvo, Ljuskura (kuruzovina), dekupaž tehnika, bili šling, tkanje,
• etno sekcija,
• pivačka grupa „Bunjevke“ i dičiji hor „Tandrčak” (član hora „Tandrčak” bila je Tijana Jurić, koja je mučenički ubijena. Počivala u miru Božijem, draga Tijana).

 

 

DOPRINOS KUD „BUNJEVKA“ NA OČUVANJU SLAMARSKE UMITNOSTI BAČKI BUNJEVACA OD 2003. GOD.

 

Nuz očuvanje tradicionalne umitnosti u slami, članovi „Sekcije narodni rukotvorina – Slamari“ imaje bogatu privatnu kolekciju slika i drugi predmeta od slame, tako da smo u svakom trenutku mogli prezentovat sačuvano bogatstvo nematerijalnog kulturnog nasliđa Bunjevaca, koje se i danas dobro čuva, živi i prinosi s kolina na kolino.

Danas, mnoga dila naši slamarki, nalaze se u mnogim muzejima, galerijama, crkvama, manastirima, ambasadama, pridsidničkim rezidencijama, Vatikanu i privatnim zbirkama širom svita.

O slamarstvu u mnogim katalozima, časopisima, kalendarima, monografijama i knjigama, objavljivana su stručna mišljenja. O slamarstvu su često divanili: Bela Duranci, subatički istoričar umitnosti; Milka Mikuška etnolog; Arpad Pap kustos-etnolog; Đerđ Boroš likovni pedagog i grafičar; Olga Šram istoričar umitnosti; Olga Kovačev Ninkov muzejski savitnik-istoričar umitnosti; Andrija Kopilović doktor teologije; Ljubica Vuković Dulić istoričar umitnosti; Ivan Lazar Krmpotić magistar teologije – koji je prvi započo istraživanje na temu slamarstva i objavio prvu knjigu o slamarstvu BB „Umjetnost u tehnici slame”, Subatica, 2001. Zafaljujuć njemu, imamo tačne podatke o nastanku slamarstva bački Bunjevaca.

 

ASOCIJACIJA NAIVNE UMITNOSTI BUNJEVKA SUBATICA (ANUBuSu)

Duži niz godina, u Evropi se ozbiljno divanilo o zaštiti kulturne baštine UNESK-a. Svako ko se iole malo ozbiljnije bavio kulturom, ova vist ga je morala interesovat. Tako smo i mi u KUD „Bunjevki“ smatrali, da nam je krajnji cilj, kad je u pitanju kulturna baština Bunjevaca, zaštititi našu kulturnu baštinu kod UNESKO-a.

Novooformljena sekcija KUD „Bunjevka“ pod nazivom „Asocijacija naivni umitnosti Bunjevka Subatica“ (ANUBuSu), osnovana je 2012. godine u cilju objedinjavanja, očuvanja i nigovanja materijalnog i nematerijalnog kulturnog nasliđa bački Bunjevaca, u skladu sa Statutom KUD „Bunjevka“ [3] i Pravilnikom o radu ANUBuSu[4]. Članice ANUBuSu 2012. god. izradile su jedinstvenu skulpturu „Tikva u slami“ pod nazivom „Bogatstvo bačke ravnice“, za koju je urađen katalog na tri jezika.[5] Ova „Tikva u slami“ je dokaz kvaliteta i savršenstva slikarstva od pletene slame. Sa tikvom Bunjevci su se pridstavili na izložbi u Kovačici 2012. god. u organizaciji UNESKO-a.

„Asocijacije naivni umitnosti“ ANUBuSu, nastala je iz potribe za očuvanjom kulturni fenomena bunjevačkog narodnog stvaralaštva, koji su živi, koji aktivno stvaraje i postaju bunjevački prezenteri, likovno kulturni prezenteri.

 

Stipan Budimčević iz Lemeša,

Slamarskoj sekciji priključuje se i veliki poznavalac bunjevački narodni običaja Stipan Budimčević, pridsidnik Bunjevačkog kulturnog centra „Lemeški Bunjevci” iz Lemeša. Izvrstan majstor u pletenju predmeta od slame – tradicionalne krune za Dužijancu, perlica, kutija za nakit i dr. predmeta od žita. Posebno je bio poznat ko majstor za pletenje vinaca (girlandera) od žita sa klasjom za kićenje fijakera, kapija, oltara u crkvi i izrade velike žitne krune za fijakere, za bunjevački običaj Dužijanca.

Stipan ko član KUD „Bunjevka”, učestvovo je na izložbama od 2000. god. U isto vrime, učestvuje na slamarskim kolonijama LUS-a u Subatici, di dopunjiva svoje znanje pletenja, sa slamom u izradi trodimenzionalni slika od slame.

Ubrzo, Stipan osniva slamarsku sekciju u UG „Bunjevačko kolo” u Somboru i BKC „Lemeški Bunjevci” u Lemešu, di postavlja temelje slamarske umitnosti u somborskoj opštini.

BKC „Lemeški Bunjevci” Lemeš, ove 2024. god, organizovo je 9. put za redom slikarsko-slamarsku koloniju „Lemeška jesen”. Ova kolonija iznedrila je mnoge anonimne slamare i slikare amatere, koji su danas postali pripoznatljivi stvaraoci likovne naivne umitnosti. Nuz već spomenute likovne stvaraoce, učestvovalo je i sedam mladi stvaraoca, učenika Stipana Budimčevića, koji su pokazali svoj izuzetan talenat u izradi čestitki i slika-minijatura od slame.

 

PRVA „KOLONIJA – ANUBuSu“ SUBATICA 2012.

ANUBuSu nuz pristavljanje na više značajni izložbi, od 3-9. septembra 2012. god, održala je svoju prvu „Koloniju 2012 – ANUBuSu“ [6](kolonija slikara amatera – tema: izrada skulptura od slame, ljuskure i drugi prirodni materijala). Nuz desetak priznati slikara amatera sa slamom i ljuskurom (Ane Petrov Bebe, Ivane Dulić Seke, Ane Vukov, Olge Kiš, Kosovke Ivković Ivandekić, Marcele Brčić Kostić, Ljiljane Letić, Bosiljke Bekić, Lozike Homolja, Ane Vukov, Marije Sebenji, Maruje Sarić, Mirjane Kirbus, Eve Aroksalaši, Vere Bašić Palković), koje su bile prisutne na koloniji, bilo je i desetak polaznika – početnika.Oni su imali priliku upoznat se prija svega, sa „Istorijom slamarstva“. U izlaganju pridsidnice udruženja Kate Kuntić, ko i sa mnogim tehnikama rada sa slamom i ljuskurom u zavisnosti od interesovanja, ko i o značaju i važnosti očuvanja i prinošenja znanja ovi narodni rukotvorina. Na koloniji izrađen je velik broj predmeta tradicionalni oblika ko i savrimeni suvenira.

Kolonija se držala 4 dana u prostorijama KUD „Bunjevke“ i 2 dana na etno salašu „Đorđević“. Na svečanom zatvaranju prve „Kolonije Bunjevka“ pridsidnica Kata Kuntić, u ime KUD „Bunjevke“, uručila je zafalnice sponzorima, donatorima projekta, ko i polaznicima i učesnicima u programu svečamog zatvaranja.

U svom izlaganju posebno je istakla značaj najvažnije skulpture na izložbi, tikve u tehniki slame pod nazivom „Bogatstvo Bačke ravnice", koju su izradile članice Asocijacije (šest autora). „Tikva u slami“ izazvala je veliko interesovanje. KUD „Bunjevka" ima za cilj promovisat slamarstvo ko jedinstvenu tradiciju i nacionalno obilužje bački Bunjevaca, nuz prezentaciju kataloga pod nazivom „Likovna umitnost u tehniki slame kod bački Bunjevaca“. Katalog je štampan na tri jezika - bunjevačkom, srpskom i engleskom.

 

Zatvaranje Prve „Kolonije – ANUBuSu“ 2012.

Kolonija se održala od 3-9. septembra 2012. god. Prva 4 dana, kolonija se održala u prostorijama KUD „Bunjevke“ i 2 dana na etno salašu „Đorđević“ na Paliću.

Na svečanom zatvaranju prve „Kolonije Bunjevka“ uručene su zafalnice sponzorima, donatorima projekta, ko i polaznicima i učesnicima u programu svečamog zatvaranja. O značaju kolonije govorio je pridsidnik NSBNM Branko Pokornić, koji je na kraju izlaganja proglasio koloniju zatvorenom, dok kulturni dio programa smatra otvorenim:

• u kulturnom dilu programa promovisana je izložbena postavka radova od slame,
• tradicionalne bećarce kroz skeč, kazivali su Nela i Dušan Ivić,
• solista Tamara Babić, nuz pratnju TO „Sledbenici T. P. Haje“ izveli su blok bunjevački narodni pisama,
• za kraj, svirci su zasvirali „Veliko bunjevačko kolo“, što su zvanice, učesnici kolonije i gosti sa oduševljenjem privatili,
• nuz prilipu muziku i divan ambijent, ko i adekvatno posluženje, nastavilo se druženje do kasno u noć.

Eksponati urađeni na prvoj Koloniji ANUBuSu prezentovani su na dvi izložbe koje su se organizovale u povodu obilužavanja „Dana Dužijance“, bunjevačkog nacionalnog praznika, na Veliku Gospojinu -15. avgusta 2012. god. Jedna izložba održala se u prostorijama KUD „Bunjevke“ na Radijalcu, Subatica, a druga u Bunjevačkoj matici, Korzo 8. u Subatici. Ovakim izložbama, ostvarivaje se ciljovi projekta: očuvanje i prezentovanje jedne od najlipši narodni rukotvorina - likovna umitnost i tehnika sa slamom - što se danas smatra i po ričima istoričara umitnosti Bele Durancija: „Slamarska umitnost pritvorila se u prava umitnička dila”.

 

PRVA PANEL KONFERENCIJA 2013.

„Usmeno narodno blago i tradicija bački Bunjevaca”

održana je 14. avgust 2013. god. u Plavoj sali Varoške kuće u Subatici.

Na konferenciji je inicirano 11 pridloga za zaštitu elemenat nematerijalnog kulturnog nasliđa bački Bunjevaca (NKNBB), u domenu: znanja i viština, usmene tradicije, izvođačke umitnosti i prakse i narodni običaja. Naravno i kulturna dobra BB.

Promovisan je prvi katalog Panel konferencije.

Prisutnima, ko uvodničar I Panel konferencije, obratio se dr Saša Srećković, viši kustos Etnografskog muzeja u Beogradu i pridsidnik Nacionalnog komiteta za nematerijalnu kulturnu baštinu, koji je svečano otvorio I Panel konferenciju i poželio joj dug i uspišan rad .

Promovisan je prvi katalog Panel konferencije.

Mnogo smo zafalni g-dinu. Saši Srećkoviću, koji nam je potvrdio baš ono kako smo mislili da triba radit. Potvrdio je da smo dobro osmislili plan, zacrtali ciljove. Imali smo viziju dokle ćemo stić. Tako smo nastavili do danas i ovogodišnje XII Panel konferencije 2025.

Konferencija je izazvala veliko interesovanje vezano za zaštitu NKNBB. Svaka druga godina je bila unaprid pripremana. Panel konferencije su pratile mnoge izložbe, radionice, koncerti, projekcija etno filmova... veliko bogatstvo bunjevačke baštine.

Panel konferencija se organizovala nuz podršku Nacionalnog savita bunjevačke nacionalne manjine i sufinansiranje od Ministarstva kulture Republike Srbije i Varoši Subatice.

Prva Panel konfefencija - dr Saša Srećković, viši kustos Etnografskog muzejau Beogradu i Predsednik Nacionalnog komiteta za nematerijalnu kulturnu baštinu

 

KUD „Bunjevka“ nastavlja da slamarsku umitnost promoviše putom izložbi, kolonija, radionica i drugi kulturni programa – manifestacija:

1. „Festivalu bunjevačkog narodnog stvaralaštva” KUD „Bunjevka” od 1998. god.
2. izložbama na temu “Dužijance” KUD „Bunjevke” od 2000. god.
3. „Božićnim izložbama“ KUD „Bunjevke” od 2000. god.
4. „Uskršnjim izložbama“ KUD „Bunjevke” od 2000. god.
5. „Panel konferenciji“ „Usmeno narodno blago i tradicija bački Bunjevaca” od 2013. god.
6. manifestaciji „Noć muzeja” KUD „Bunjevka”
7. ko suorganizator, el gost programa projekata drugi manifestacija
8. međunarodnim izložbama „MIRku” u organizaciji MIRKa
9. „Berbanskim danima” u organizaciji „Palić-Ludaš” doo
10. „Smotri slikara amatera Vojvodine” u organizaciji Zavoda za kulturu Novi Sad
11. „Složni mozaik Srbije“ Ministarstvo za ljudska i manjinski prava RS. Beograd.
12. drugim programima i manifestcijama
13. u TV emisijama RTV, RTS, TVSU, YuEco...

 

VEĆE I ZNAČAJNIJE MANIFESTACIJE NA KOJIMA SE PROMOVISALA SLAMARSKA UMITNOST:

MINHEN 2013

BALKANSKI DANI U MINHENU - 2013. KUD „Bunjevka“ Subatica, na poziv Varoši Subatice organizovala je izložbu slika od slame, pod nazivom „Slike i društvo u pokretu“ u Minhenu. Koncept etnografske grupe u okviru manifestacija pod nazivom: „Čaršija i folklor“ održana je 23.02 - 28.02.2013. god.

Autor izložbe Kata Kuntić, podrška Tamara Babić i Čedo Hajder.

 

MINHEN 2014

„OD NJIVE DO UMITNOSTI“, KUD „Bunjevka“, na poziv Varoši Subatice organizovala je drugu „Izložbu slika od slame“ u Minhenu. Izložba je održana od 21.10 - 17.11.2014. god. pod nazivom „Jedinstvena nacionalna, naivna umitnost bački Bunjevaca u tehniki slame”. Izložbu su inicirali varoš Minhen, Kancelarija za stanovanje i migracije g-đa. Marion Lih i gradonačelnik Subatice Jene Maglai u okviru partnerskog projekta Minhen - Subatica.

• izložbu je otvorio Nebojša Đurica, konzul Republike Srbije u Minhenu
• autor izložbe Kata Kuntić, podrška Tamara Babić i Čedo Hajder
• muzički program Tamara Babić i Marko Jovanović
• otvaranje izložbe 22. oktobar 2014. god. u 18:00 sati
• sala Inicijativne grupe, Karlstr. 48/50, 80333 Minhen

Izložba je otvorena od 28.04 - 17.05.2016. god.

 

„Festival slovenske pismenosti i kulture“ 2013. svečana sala Varoši Novog Sada

Izložbu „Naši tragovi“ KUD „Bunjevka“ održala je od 22-24. maja 2013. god.

KUD „Bunjevka“ pridstavila se sa kulturno-istorijskim nasliđem bački Bunjevaca kroz tri izložbene postavke:

DAN DUŽIJANCE 2014,

„Radionice pletenja krune i vinaca od žita” U organizaciji: sekcije narodni rukotvorina (slamara i slikara) KUD „Bunjevka“, 02. avgusta 2014. god. KUD „Bunjevka“ je bila nosilac organizacije “Radionice pletenja krune i vinaca od žita”, koja se organizovala u okviru programa obilužavanjanacionalnog praznika “Dan Dužijance” u organizaciji BNS.

Radionica „Savrimeni nakit od slame“ održana je u Etno kući Kuntić u Subatici. Rukovodioci: Ana Petrov Beba i Kristina Francišković.

Druga Panel konferencija 2014 „Usmeno narodno blago, običaji i tradicija bački Bunjevaca“.

Velika vićnica Varoške kuće u Subatici. Održana 14. avgusta 2014. god, u organizaciji KUD„Bunjevka“, nuz podršku Privrimenog organa upravljanja Nacionalnog savita bunjevačkenacionalne manjine i sufinansiranje od strane Ministrstva kulture Republike Srbije i Varoši Subatice, realizovana je kroz dve manifestacije:

Budući da se divanilo o zaštiti nematerijalnog kulturnom nasliđa, ko značajnog resursa razvoja nacionalne kulture, Miroslav Keveždi, isprid Zavoda za kulturu Vojvodine, prisutnima je detaljno prezentovo osnovne smirnice za priminu Konvencije radu Nacionalnog komiteta ipravilnicimazaupis u Nacionalni registar nematerijalnog kulturnog nasliđa Srbije. Prezentovo osnovnesmirnice za priminu Konvencije radu Nacionalnog komiteta i pravilnicima za upis u Nacionalni registar nematerijalnog kulturnog nasliđa Srbije.

 

XIII FBNS 2014.

Otvaranje izložbe „Tradicija i običaj kićenja kod bački Bunjevaca“ u organizaciji KUD „Bunjevka“ Subatica.

- U drugom dilu koncerta pod nazivom SAVRIMENA TRADICIJA održana je etno-modna revija ženskog nakita od slame i ljuskure. Prezentacija savrimen, odnosno moderan nakit za žene, izrađen na tradicionalan način od slame i ljuskure,

- kreacija i izrada nakita od slame - Kristina Francišković,

- izrada nakita od ljuskure - Ana Petrov,

- u ulozi manekenki, članice folklornog ansambla KUDŽ „Bratstva“ iz Subatice,

- autor revije i kostimograf - Kata Kuntić.

 

MINHEN 2016.

PUTOVANJE U EGZOTIČNE SVITOVE

• KUD „Bunjevka“ na poziv Varoši Subatice organizovala je treću „Izložbu slika od slame“ u Minhenu. Otvaranje izložbe 28. aprila 2016. god. u 18:00 sati /

Izložba je otvorena od 28.04-17.06.2016. god. u „Evropskom zavodu za patene“ Bajerrstr. 34. Minhen,

• autor izložbe Kata Kuntić, podrška Tamara Babić i Čedo Hajder,
• muzički program Tamara Babić i Marko Jovanović,
• galerija „Kulturnog kluba Evropskog zavoda za patente“ Minhen.

XV Pokrajinska smotra slikara amatera Vojvodine na Paliću, održana je od 9-25. novembra 2014. god. Stručni žiri proglasio je najbolje radove, a izmed ostali slika od slame, Ivana Dulić osvojila je prvo misto, dok slika ulje na platnu Ivana Kuntića osvojila je specijalnu nagradu. Obe su plasirane na republičku smotru slikara amatera u Sremsku Mitrovicu.

XIV FBNS 2015 - DUŽIJANCA U okviru festivalskog programa bunjevački običaj „DUŽIJANCA“ prezentovo se kroz pet „Pridfestivalski dana“ i 5 „Festivalski dana“ od ukupno 13 programa. U svakom od 13 programa održavale su se manifestacija vezane za slamarstvo. Godišnji ciklus i značenje žita-slame kroz običaje.

III Panel konferencija 2015 „Usmeno narodno blago, običaji i tradicija bački Bunjevaca“ projekat u organizaciji KUD „Bunjevka“ održan je 14. avgusta 2015.god. u Plavoj sali Varoške kuće u Subatici.

Etno izložba „Dužijanca“ u organizaciji KUD „Bunjevka“, realizovana je od 14–22. avgusta 2015. god. u Vestibilu Varoške kuće u Subatici. Autor izložbe je bila Kata Kuntić.

 

U pripremi je, tridesetogodišnji detaljan digitalizovan izvištaj KUD „Bunjevka“ Subatica.

U prilogu prezentacija: Slamarstvo ko nacionalno obilužje bački Bunjevaca

Subatica, 14.12.2025.

Kata Kuntić

 

---

^[1] - Ivan Antunović, „Slavjan na svetih dnevih ili blagdanih crkvenih”/Kalača, 1875. (treće izdanje) Subatica.2025. god.

- Krmpotić Ivan Lazar, „Uumjetnnost u tehnici slame“ Subatica 2001.

- Kuntić Kata, „Bunjevačka umetnost u tehniku slame”/ Zbornik sa prve Panel konferencije „Usmeno narodno blago i tradicija bački Bunjevaca 2013” / KUD Bunjevka / Subatica 2014/ str: 43-47.

- Kuntić Kata, „Bunjevačka umetnost u tehniku slame”/ Zbornik sa druge Panel konferencije „Usmeno narodno blago i tradicija bački Bunjevaca 2014” / KUD Bunjevka / Subatica 2015/ str: 16-23.

• Kuntić Kata, „Slamarstvo – bujevačko nacionalno obilužje” /Zbornik sa četvrte Panel konferencije „Usmeno narodno blago i tradicija bački Bunjevaca 2016” / KUD Bunjevka / Subatica 2017/ str: 25-38
• Kuntić Kata, „Narodni običaji ko savrimene manifestacije nacionalnog identiteta Bunjevaca”/ Zbornik radova sa simpozijuma – „Kultura i identitet Bunjevaca” održanog 18.11.2017. u Novom Sadu, rezimei na engleskom/ Muzej Vojvodine, Novi Sad 2017; str: 613-627.
• Internet: https://www.bunjevci.net

^[2] - Krmpotić Ivan Lazar, - „Umjetnost u tehnici slame“ Subotica 2001.

^[3] Statut KUD Bunjevka / Subatica 2011.

^[4] Poslovnik o radu ANUBuSU / Subatica 2012.

^[5] Kata Kuntić „Likovna umetnost u tehnici slame bačkih Bunjevaca“ Subatica 2012

^[6] Kolonija – salaš Đorđević